Ljubav, često tretirana, interpretirana i sagledavana kao neka svojevrsna enigma, mogla bi se definisati kao jedan snažan osećaj naklonosti i jedno proživljavanje pozitivnih osećaja usmerenih prema drugoj osobi.
Ljubav je oduvek bila definisana na različite načine. Od spomenutog
dubokog osećaja naklonosti, preko teze da ona predstavlja realizaciju vrlina
koje teže uvek da zaštite, koje uporno veruju, nadaju se dobrom i istrajavaju,
preko romantičnih i fatalističkih teza poezije i romana u kojima je ona izvor
života i uzrok smrti same. Kolika je njena moć čuli smo nebrojeno puta
slušajući priče o bračnim partnerima koji odlaze jedno za drugim, nemoćni da
suzdrže tugu, pa se ustalio i izraz da srce ume i da ,,prepukne”. Koliko puta
smo se zadesili plačući na scene iz filmova kao što je ,,Beležnica” ili prateći
razne junake iz istorije i književnosti kroz golgote, strasti i padove. Zbog
ljubavi su se gubile glave, kraljevstva i ratovi. Za ljubav se oduvek živelo i
umiralo, kako figurativno, nažalost tako i bukvalno.
Upravo zato, vekovima, ljudi su pronalazili ili bolje rečeno tražili inspiraciju
i načine na koje će da slave, obeležavaju i podsećaju se na postojanje ljubavi.
I zaista, upravo je ljubav ta koja ljudima daje osećaj da su
vredni. Ljubav je ta koja nas motiviše da budemo više nego što smo mislili da
možemo biti, koja nam daje hrabrosti da učinimo nešto sa životom, idemo dalje,
formiramo zajednice, brakove i produžavamo vrstu, dajemo drugačiju ljubav deci.
U okviru ljubavi su sve one komponente koje nam daju moć da se razvijajamo u
svetu koji stalno nudi izazove našem osećajui doživljaju sebe. U okviru
ljubavi postoje i druge emocije kao što su posvećenost, povezanost, ali i izazovno
strpljenje. Sa ljubavlju, većina stvari je moguća, ili makar tako deluje, a bez
toga, život postaje stalna borba protiv praznine. Ljudi su spremi na
fantastične poduhvate za one koje vole jednostavno zato što ne mogu podneti pomisao
da nekoga izgube ili da za nekim pate.
Ljubav može takođe izuzetno da nam pomogne da se nosimo sa bolestima ili oskudicom
ma kog tipa na socio-ekonomskom nivou. Može nam dati snagu da tolerišemo
nehumane uslove ili strast da preživimo i uspevamo uprkos šansama protiv nas.
Ljubav nas osnažuje. Donosi nadu. Omogućava čudo, magiju i misteriju. Ljubav
je taj eliksir koji može pretvoriti suze tugovanja u smeh, što može, kako kažu,
zagrejati čak i dugu zimsku noć. Kad sve ostalo deluje da je beznadežno,
ljubav je tu i često je upravo ona ta dovoljna pokretačka snaga koja pomaže se preokrene
oseka u plimu dobrog.
Ljubav kao faktor zdravlja
Danas, sa boljim razumevanjem biologije i hemije ljubavi, nauka je počela da
prepoznaje i uvažava i to da postoje i određene zdravstvene koristi ljuabavi i
onoga što nju okružuje. Pomaganje našim pacijentima da shvate vrednost i
važnost održavanja ljubaznih, pozitivnih i altruističnih odnosa može doprineti
tome da se iskoriste pozitivni efekti ljubavi na mentalno zdravlje.
Ljubav je više nego samo izolovani osećaj. Nauka nam sada daje konkretne i
jasne dokaze da ono što se doživljava kada smo uključeni u neki ljubavni odnos aktivira
različite neurotransmitere i hormone u našim telima.
Međutim, neminovno se postavlja i pitanje da li je ljubav, u svojim raznim
oblicima, dobra za nas?
Ljubav
će spasiti svet ili upropastiti pojedince
,,Sve što nam treba je ljubav", pevali su Bitlsi, i mada postoje neki očiti
izuzeci ovom pravilu, kao što su recimo hrana i voda, možda i nisu bili daleko
od istine.
Psihološka studija koju je sproveo Harlov (1958) pokazala je moćne efekte koje
razne forme ljubavi mogu imati na ponašanje i razvoj pojedinca. Harlov je
otkrio važnost ljubavi za zdrav razvoj deteta kroz pokazivanje štetnih efekata
lišavanja iste kod mladih majmuna. Lišavanje komfora i ljubavi uzrokovalo je
probleme sa digestijom i psihološkim stresom. Rezultati ove studije sugerišu da
ljubav i osećanje pripadnosti mogu biti primarne potrebe na nivou na kom su
hrana ili voda, dajući nam novu perspektivu o prirodi ljubavi.
U knjizi Generalna teorija ljubavi (2001), trio profesora psihijatrije, Thomas
Levis, MD, Fari Amini, MD i Richard Lannon, opisali su ljubav na sledeći
način: ,,Naši nervni sistemi nisu odvojeni ili samo- sadržani; počevši od
najranijeg detinjstva, područja našeg mozga identifikovana kao limbički sistem
(hipokampus, amigdala, anteriorna talamička jezgra i limbični korteks) utiču na
one najbliže nama (limbičnu rezonancu) i sinhronizuju se s njima (limbičnom
regulacijom) na način koja ima duboke implikacije na ličnost i doživotno
emocionalno zdravlje."
Interesantno je da možemo zapravo dokazivati ove veze kada istražujemo u
oblastima vezanim za upravljanje stresom, depresiju, anksioznost.
Sposobnost adekvatnog suočavanja sa stresom, upravljanje stresom, je osnovni zaštitni
faktor protiv mentalnih bolesti. Britanski psihijatar John Bovlbi, poznat po
svom prvobitnom radu na području razvojnih nauka, definisao je ljubav kao ,,trajnu
psihološku povezanost između ljudi".
Ljubav i stres
Istraživanje je pokazalo da ljubav može dovesti do povećane sposobnosti da se nosimo
sa stresom. Alostatsko opterećenje je psihološki izraz koji se odnosi na
fiziološke posledice hroničnog izlaganja stresu. Utvrđeno je da su pozitivna
društvena iskustva i viši nivoi društvene integracije povezani sa nižim
alostatskim opterećenjem. Za sve starosne grupe pokazano je da su sigurni i
ljubavni odnosi pomogli pojedincima da se bolje bave stresom. Ovo su dobre
vesti za one koji su zaljubljeni - ljubav vam može pomoći da se bolje bavite
borbama sa kojima se suočavate u svakodnevnom životu.
Ovo se svakako ne odnosi na patološke odnose koji ruše zdravlje pojedinca, ali
mi ovde govorimo o stvarnoj i zdravoj ljubavi. Nekada je ekstremno teško
razlikovati ih, ali zapitajte se samo-donosi li vam neki odnos radost? Ako
odgovor nije potvrdan, to ne može biti ljubav. Zvuči okrutno, ali je tako.
Ljubav i mentalno zdravlje
Depresija i anksioznost su dva od najčešćih poremećaja mentalnog zdravlja
širom sveta. Može li se voleti i nekako uticati na ove poremećaje? Veće stope
depresije i anksioznosti povezane su sa društvenom izolacijom, što ukazuje na
to da provođenje vremena sa drugima može smanjiti stope ovih poremećaja.
Zapravo, istraživanje je pokazalo da ženidba itekako može da smanji depresiju
kod muškaraca, kao i udaja kod žena. Terapija jačanja sposobnosti vezivanja i
interpersonalna terapija često se koriste za lečenje depresije - ove metode
terapije se fokusiraju na interpersonalne odnose. Druga zajednička terapeutska
metoda je emocionalno fokusirana terapija. Ovaj metod se takođe fokusira na međuljudske
odnose kako bi se teški i kompleksni odnosi transformisali u one u kojima se
osećamo sigurno i stabilno. Pokazalo se da ove metode značajno smanjuju
simptome depresije i anksioznosti. Ove terapeutske metode naglašavaju važnost
ličnih odnosa za dobro mentalno zdravlje. Rezultati Traupmanovih istraživanja su
pokazali da su oni koji su bili srećniji i zadovoljniji u svojim odnosima
pokazali niže nivoe depresije, anksioznosti i samosvesti. Ovo ukazuje na to da
intimnost može zaštititi od depresije i anksioznosti. Ohrabrivanje jedni
drugih,podrška u nastojanjima da budemo uključeni u ljubavne, podržavajuće
odnose mogli bi nam potencijalno pomoći da prevazidjemo zajedničke mentalne
bolesti.
Ljubav i fizičko zdravlje
Ljubav ima moć da pomogne mentalnom zdravlju, ali može poboljšati i fizičko
zdravlje. Ljubav, saosećanje, empatija i radost poboljšavaju funkcionisanje
našeg imunološkog sistema i pomažu nam da se borimo protiv bolesti. Odnosi puni
podrške čak poboljšavaju prognoze kod bolesti kao što je rak, smanjujući
simptome anksioznosti i depresije.
S druge strane, ljudi u braku su ultimativno srećniji, pokazalo se da žive
duže, piju manje alkohola i imaju manje zdravstvenih problema nego pojedinačni
ljudi.
Ne zaboravimo ni relaksirajuću ulogu kvalitetnih seksualnih odnosa, kako za
opšte stanje i kondiciju organizma, tako i za psiho-fizičku satisfakciju koja
se ne odnosi samo na puko ostvarivanje kontakta, koliko celokupne konekcije.
Povezati se sa drugim ljudskim bićem, na romantičan, seksualni, platonski ili
porodični čak način, forme su ljubavi koje nas čine srećnim, optimističnim i
uverenim da imamo zaleđinu i sistem podrške, te da zaista možemo sve.
Upravo zato, i ako niste trenutno zaljubljeni, ne brinite - istraživanja su
takođe pokazala da zaista i snažni odnosi sa prijateljima i porodicom
poboljšavaju zdravstvene rezultate skoro jednako koliko i prestanak pušenja ili
konzumiranja alkoholnih pića.
Svakako, razlikovanje ljubavi i zaljubljenosti, pristajanje
na destruktivne odnose, ulaženje u niz veza i problematične, iscrpljujuće i
rizične odnose, izlaganje riziku polno prenosivih bolesti, prečesta menjanja
partnera i neredovni ginekološki pregledi, potencijalna neplodnost kod žena i
doživotne posledice kod muškaraca su faktori o kojima se takođe mora voditi
računa.
Zaljubljenost pak, kao izvor mnogih muka i radosti, je stanje jednako adiktivno
kao i nikotin. Samo jačanjem naše svesti i uma možemo se osigurati da naši
izbori bivaju bazirani na proceni i negovanju zdravih odnosa. Ovo je danas, u
svetu višestrukih prezentacija, stvarnih i lažnih, kao i brzih, jeftinih i
površnih odnosa, manjka truda i ulaganja na svim nivoima, ali i iluzornih modela
međuljudskih odnosa i veza, postalo posebno izazovno i skoro teže nego
ostvariti se profesionalno. Ipak, ne zavisi uvek sve od nas i to je sasvim u
redu.
Nije zato teško shvatiti da je ljubav izuzetno važna i uvideti zašto se ona na
najrazličitije načine slavi u mnogim zemljama širom sveta. Mahatma Ghandi je
jednom napisao: ,,Gde postoji ljubav, postoji život."
Za zdrav, uspešan život, pun podrške, ljubavi i mira, ako osetite da se ne
snalazite u određenim izazovima, potražite podršku našeg Psihološkog
savetovališta, konsultujte se oko svega. Diskretno i profesionalno, uz pravi
savet ne postoje nemogući problemi, niti nerešive situacije.
Vaša Mobilna sestra vas poštuje i voli