Kako se tokom jeseni često menja spoljna temperatura, dani postaju sve kraći, a mi provodimo više vremena u zatvorenim prostorijama, rizik od obične prehlade značajno raste. Ipak, postoje jednostavne, ali efikasne navike koje možemo usvojiti da bismo smanjili šanse da nas savlada kijavica, kašalj ili osećaj malaksalosti. U nastavku vam donosimo praktične preporuke koje kombinuju preventivu i brigu o sebi.
Preventiva počinje iznutra. Uravnotežena ishrana bogata svežim voćem, povrćem i namirnicama koje sadrže cink, vitamin C i antioksidanse može znatno ojačati imunitet. Uključite integralne žitarice, orahe, semenke, tamno lisnato povrće i ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama. Redovna fizička aktivnost (šetnja, lagani treninzi) pomaže cirkulaciji, ali važno je ne preterivati – preveliki napor može imati suprotan efekat. Takođe, kvalitetan san i smanjenje stresa imaju ključnu ulogu u održavanju odbrane tela protiv infekcija.
Brze promene temperature često su “okidač” za prehladu – čak i ako je dan sunčan i topao, jutro i veče mogu biti prilično hladni. Oblačenje slojevito omogućava da se prilagodite uslovima i izbegnete promaju. Kada izlazite, proverite vremensku prognozu i imajte pri ruci još jedan sloj za jutarnje i večernje sate. Redovna navika slojevitog oblačenja može vas zaštititi od naglih temperaturnih promena.
Ravnomerno provetravanje prostorija — po mogućstvu nekoliko puta dnevno — smanjuje koncentraciju virusa u vazduhu. Ukoliko je spoljašnji vazduh zagađen, dodatna opcija je prečišćivač vazduha, posebno u prostoriji u kojoj najčešće boravite. U suvim uslovima, grejanje i nedostatak vlažnosti mogu dodatno iritirati sluznice, pa je poželjno oplemeniti prostor laganim ovlaživačem ili prskanjem vode na radijatore.
U radnim sredinama, školama ili bilo gde gde dolazimo u kontakt sa velikim brojem ljudi, virusi se šire najčešće preko ruku i zajedničkih površina. Redovno pranje ruku sapunom, izbegavanje dodirivanja lica — naročito očiju, nosa i usta — i korišćenje ličnih čaša, pribora za jelo ili šolja može znatno smanjiti rizik od zaraze. Ako primetite da neko u vašem okruženju pokazuje simptome prehlade, pokušajte održavati razmak kad je to moguće i izbegavati deljenje predmeta.
Osim navedenih mera, možete se osloniti i na pomoćne metode prevencije — na primer, slani sprejevi ili fiziološki rastvori za ispiranje nosa pomažu u održavanju prohodnosti disajnih puteva. Tokom sezone virusa, pravovremeni odmor ako nastupi slabost može napraviti veliku razliku, kao i korišćenje maske ukoliko se nalazite u stalnom kontaktu sa virusima. Ukoliko primetite simptome koji ne popuštaju nakon nekoliko dana ili se pogoršavaju, obavezno se obratite lekaru.
Ove preporuke ne garantuju potpunu zaštitu — ali kada se primenjuju dosledno i u skladu sa vašim zdravstvenim stanjem, značajno smanjuju šanse da vas ove jeseni prehlada obori s nogu. Podsećamo: vaš imunitet je najbolji saveznik — negujte ga, slušajte svoje telo i reagujte na vreme.